Ko brine o kontigentu radne snage? (Who cares about the workforce?)

Briga za demografiju na globalnom nivou postoji, ali je statistika neumoljiva. Očigledno su napori na globalnom nivou nedovoljni ili neefikasni jer se smanjuje kontigent radno sposobnog stanovništva. Postavlja se sa pravom pitanje ko će nam obezbediti zagarantovanu penziju. Demografija je jednostavno neumoljiva – postajemo planeta starih ljudi. Nepovoljna je struktura stanovništva prema standardnoj podeli na … Pročitaj više

Digitalni sektor zanemaruje žene (The digital sector neglects women)

Digitalni sektor i u razvijenim zemljama ne može da se pohvali sa ulogom i pozicijom žena. U EU najviše žena u digitalnom sektoru je u skandinavskim zemljama, a najmanje u centralno-istočnim zemljama. Žene su najdigitalnije u Finskoj, Švedskoj, Danskoj, Estoniji i Holandiji. Žene u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Italiji imaju najniže ocene za učešće … Pročitaj više

Nemačka grca u trgovini unutar EU (Germany grunts in inter-EU trade)

Nemačka izgubila primat u intra-EU trade, i beleži trgovinski deficit u 2022. godini skoro 50 mlrd EUR. Nemačka i dalje dominira od svih zemalja članica EU u extra-EU trade, i dalje je sa suficitom od 128 mlrd EUR (najniže od 2011. godine). Vrednost EU trgovinskog bilansa (intra+extra EU-trade) u periodu 2002-2022 značajno je pogoršan. Suficit … Pročitaj više

Paradoski trgovine u EU (Trade paradoxes in the EU)

Trgovina EU snažno je porasla u 2022. godini. Najveći trgovinski deficit ikada zabeležen. Na EU otpada oko 14% svetske trgovine robom. Veća trgovina na unutrašnjem tržištu EU nego sa zemljama van EU. U 2022. godini trgovina EU snažno je porasla. Trgovinski bilans je iznosio -432 milijarde evra, što je najveći deficit ikada zabeležen (najveći od … Pročitaj više

Rast kamatnih stopa usporava inflaciju? Danas, realnost ili zabluda! (Rising interest rates slow inflation? Today, reality or deception!)

Svedoci smo agresivnog povećanja kamatnih stopa u cilju ublažavanja inflacije, usled pritisaka rastuće tražnje i globalnih poremećaja cena energenata i hrane!?! Ili je to posledica dosadašnje loše prakse nekontrolisanog rasta likvidnosti finansijskog sektora, akumulacije kapitala usled neizvesnosti tržišta, kao i mera ekonomske politike, pasivizacije investitora tokom izolacije, a još više, pređašnje veštački održavane niske inflacije … Pročitaj više

Ekonomske slobode ljudi (Economic Freedom of people)

Ekonomske slobode ljudi na Balkanu i nisu podjednako podržane politikama i institucijama svojih država. Očigledno je teško obezbediti kamen temeljac ekonomskim slobodama – lični izbor, dobrovoljna razmena, otvorena tržišta i jasno definisana i sprovedena imovinska prava. Ili balkanske institucije ne odgovaraju klasičnom liberalnom idealu ograničene vlade!?! Ekonomska sloboda se zasniva na konceptu sopstvenog vlasništva. Podrazumeva … Pročitaj više