Nemačka grca u trgovini unutar EU (Germany grunts in inter-EU trade)

Nemačka izgubila primat u intra-EU trade, i beleži trgovinski deficit u 2022. godini skoro 50 mlrd EUR. Nemačka i dalje dominira od svih zemalja članica EU u extra-EU trade, i dalje je sa suficitom od 128 mlrd EUR (najniže od 2011. godine). Vrednost EU trgovinskog bilansa (intra+extra EU-trade) u periodu 2002-2022 značajno je pogoršan. Suficit … Pročitaj više

Paradoski trgovine u EU (Trade paradoxes in the EU)

Trgovina EU snažno je porasla u 2022. godini. Najveći trgovinski deficit ikada zabeležen. Na EU otpada oko 14% svetske trgovine robom. Veća trgovina na unutrašnjem tržištu EU nego sa zemljama van EU. U 2022. godini trgovina EU snažno je porasla. Trgovinski bilans je iznosio -432 milijarde evra, što je najveći deficit ikada zabeležen (najveći od … Pročitaj više

Rast kamatnih stopa usporava inflaciju? Danas, realnost ili zabluda! (Rising interest rates slow inflation? Today, reality or deception!)

Svedoci smo agresivnog povećanja kamatnih stopa u cilju ublažavanja inflacije, usled pritisaka rastuće tražnje i globalnih poremećaja cena energenata i hrane!?! Ili je to posledica dosadašnje loše prakse nekontrolisanog rasta likvidnosti finansijskog sektora, akumulacije kapitala usled neizvesnosti tržišta, kao i mera ekonomske politike, pasivizacije investitora tokom izolacije, a još više, pređašnje veštački održavane niske inflacije … Pročitaj više

Ekonomske slobode ljudi (Economic Freedom of people)

Ekonomske slobode ljudi na Balkanu i nisu podjednako podržane politikama i institucijama svojih država. Očigledno je teško obezbediti kamen temeljac ekonomskim slobodama – lični izbor, dobrovoljna razmena, otvorena tržišta i jasno definisana i sprovedena imovinska prava. Ili balkanske institucije ne odgovaraju klasičnom liberalnom idealu ograničene vlade!?! Ekonomska sloboda se zasniva na konceptu sopstvenog vlasništva. Podrazumeva … Pročitaj više

Korisnici EU sredstava (Beneficiaries of EU funds)

Koliko je preraspodela među korisnicima preko 60% budžeta EU (zajednička poljoprivredna politika, ZPP, plus Koheziona politika, KP), transparentna? U 2019. godini fizička lica su bili najveći direktni korisnici (62% [1]) i najveći primaoci (54% [2]) sredstava ZPP. U periodu 2014-20 društva sa ograničenom odgovornošću (37% [3]) bila su najveći direktni korisnik, a administracija najveći primalac … Pročitaj više

Globalna nejednakost (Global Inequality)

Da li je ideja kreatora svetskog poretka sve veće siromašenje nacija ili bogaćenje pojedinaca? Ili je cilj povećanje razlike ne u bogadstvu već u uslovima života? Gospodo: Gde je tu konvergencija, ravnopravnost, solidarnost… ili su priče o i globalnom zagrevanju, borbi protiv siromaštva, jednakosti samo šargarepa za sve neobrazovanije (gluplje) narodne mase?!? Kako drugačije da … Pročitaj više