Ko stvara budućnost – a ko prisvaja njenu vrednost? (Who creates the future – and who captures its value?)

Globalna ekonomska moć sve više zavisi ne samo od toga koliko jedna zemlja proizvodi, već i od toga gde nastaju inovacije, gde se izgrađuju proizvodni kapaciteti i ko na kraju prisvaja stvorenu vrednost. Poređenje Sjedinjenih Američkih Država i Kine pokazuje dva različita puta ka ekonomskoj moći: Sjedinjene Države su izuzetno uspešne u pretvaranju inovacija, intelektualne … Pročitaj više

Uspon Poljske i izgubljena konvergencija Srbije: Zašto rast nije dovoljan(Poland’s Rise and Serbia’s Lost Convergence: Why Growth Is Not Enough)

Kako je Poljska postala šesta najveća ekonomija u Evropskoj uniji, dok je Srbija, uprkos decenijama ekonomskog rasta, ostala daleko iza? Odgovor leži u matematici dugoročnog razvoja. Između 1995. i 2025. godine, realni BDP Poljske je porastao za 211,4%, u poređenju sa 150,9% u Srbiji. Poljska je rasla prosečnom godišnjom stopom od 3,86%, Srbija 3,11%. Godišnja … Pročitaj više

Srbija proizvodi više otpada nego rasta (Serbia Produces More Waste Than Growth)

Otpad više nije samo ekološko pitanje – on je postao pokazatelj ekonomske efikasnosti, tehnološkog razvoja i kvaliteta privrednog rasta. Ekonomije koje uspešno pretvaraju otpad u sekundarne sirovine smanjuju troškove proizvodnje, jačaju konkurentnost i povećavaju produktivnost resursa. Srbija prikazuje nepovoljnu sliku. Godišnje generiše više od 26 tona otpada po stanovniku, što je među najvišim nivoima u … Pročitaj više

Obrazovanje u Srbiji: Prosečan rang, strukturni rizik (Serbia’s Education: Average Rank, Structural Risk)

Kvalitet i dostupnost obrazovanja usko su povezani sa nivoom ekonomskog razvoja i društvenog blagostanja. Srbija se nalazi u sredini globalne raspodele – 58. mesto od 203 zemlje (2024) po kvalitetu obrazovnog sistema i 59. mesto od 193 zemlje (2023) prema Indeksu obrazovanja – ali i dalje značajno zaostaje za većinom zemalja članica EU. Ova pozicija … Pročitaj više

Rast Srbije bez temelja (Serbia’s Growth Without a Foundation)

Iskustva iz globalnih kriza i eksternih šokova pokazala su da su ekonomije zasnovane na realnom sektoru znatno otpornije. Izbor pravih sektora je ključan, ali je još važnije ne zapostaviti one koji obezbeđuju stabilnost i kontinuitet. Kada ključni sektori slabe, ekonomija ne usporava samo – ona zaostaje. Tehnološko i ekonomsko zaostajanje se vremenom produbljuje. Srbija nije … Pročitaj više

Izgubljena struktura srpske ekonomije (The Lost Structure of Serbia’s Economy)

Od 2000. godine, srpska ekonomija je prošla kroz duboku strukturnu transformaciju – od ekonomije kojom dominira realni sektor do ekonomije bez jasnog proizvodnog jezgra. Udeo ključnih sektora kao što su proizvodnja, poljoprivreda i javni sektor pao je sa 60,8% na 33,3% bruto dodate vrednosti, dok nijedan sektor danas ne pruža snažnu i stabilnu osnovu za … Pročitaj više