Rezultati monetarnog zatezanja (Results of Monetary Tightening)

Restriktivna monetarna politika, koja je započeta sredinom 2012. godine, dala je rezultate i umanjila inflatorne pritiske tokom 2013. godine. Dezinflatorni faktori su: (1) niža agregatna tražnja, (2) niže cene hrane, (3) niže premije rizika, (4) stabilnost deviznog kursa i tržišta. Vraćanje poverenja i niska inflacija omogućile su NBS da početkom maja meseca 2014. godine snizi … Pročitaj više

Indikator solventnosti spoljnog duga (External Debt Solvency Indicator)

Važan indikator spoljnog duga jedne privrede. Ukazuje na poziciju solventnosti kroz odnos spoljnog duga i izvoza roba i usluga. Posmatrajući kritične vrednosti indikatora, srpska privreda se nalazi u grupi zemalja koje su umereno zadužene (165-275%), i to zahvlajujući bržem rastu izvoza roba i usluga (i finansijskih prihoda po tom osnovu) u odnosu na rast spoljnog … Pročitaj više

Indikator eksterne zaduženosti

Indikator eksterne zaduženosti koji se najčešće koristi u ekonomskim analizama je indikator koji predstavlja odnos spoljnog duga i BDP-a. Ovaj indikator ukazuje na sposobnost ekonomije da izvrši preusmeravanje domaće proizvodnje ka izvoznoj proizvodnji. Drugim rečima, proizvodnje proizvoda namenjenih domaćem tržištu ka proizvodnji proizvoda za inostrano tržište. U pozadini ovog indikatora uočavamo Balass-Samuelson-ov efekat (odnos realnog … Pročitaj više

Indikator službe duga u odnosu na izvoz roba i usluga (Debt Service Indicator in Relation to Exports of Goods and Services)

Još jedan indikator eksterne zaduženosti ili solventnosti ekonomije koji se često koristi jeste indikator službe duga u odnosu na izvoz roba i usluga. On pokazuje koliki deo obaveza po osnovu duga (glavnica + kamata) se pokriva iz ostvarenih prihoda po osnovu izvoza roba i usluga. Prema kritičnim vrednostima indikatora (30-50%) očigledno je da se srpska … Pročitaj više

Uticaj politike kursa na robnu razmenu (The Impact of Exchange Rate Policy on Trade in Goods)

Početak tranzicionog perioda srpske ekonomije praćen je visokim nivoom precenjenosti nacionalne valute. Realan efektivni devizni kurs ima trend opadanja (aprecijacije) i pokazuje gubitak konkurentnosti. U februaru 2014. godine taj nivo apresiranosti nacionalne valute, prema baznom decembru 2000, iznosio je gotovo 40% (vrednost indeksa je bila 59,36). Po pravilu, apresiranost nacionalne valute vezuje se za spoljnotrgovinski … Pročitaj više