Stopa aktivnosti radne snage u Srbiji (Labour force Participation in Serbia)

Nepovoljna demografska kretanja u Srbiji poslednjih 20-ak godina odrazila su se i na pomeranje aktivnog u neaktivno stanovništvo. Smanjenje broja aktivnih stanovnika (za 10 procentnih poena) posledica je smanjenja broja zaposlenih (za 25%) u posmatranom periodu. Podaci pokazuju da je u periodu 2000-2013. godina smanjena stopa aktivnosti što je posledica smanjenja broja zaposlenih i povećanja … Pročitaj više

Struktura zaposlenosti po sektorima privrede (The structure of employment by sectors of the economy)

Nepovoljna demografska kretanja u Srbiji poslednjih 20-ak godina odrazila su se i na pomeranje aktivnog u neaktivno stanovništvo. Smanjenje broja aktivnih stanovnika (za 10 procentnih poena) posledica je smanjenja broja zaposlenih (za 25%) u posmatranom periodu. Podaci pokazuju da je u periodu 2000-2013. godina smanjena stopa aktivnosti što je posledica smanjenja broja zaposlenih i povećanja … Pročitaj više

Osnovni pokazatelji srpske privrede (Basic indicators of Serbian economy)

Kolektivno nasleđe dovelo je srpsku ekonomiju do problema strukturne nezaposlenosti. Niska privredna aktivnost je uzročnik dugogodišnje visoke nezaposlenosti, što je bilo posebno izraženo tokom krize. Recesioni efekti, obično praćeni niskom inflacijom (a u poodmakloj fazi krize i sa deflacijom), uzrokuju pad potencijalnog autputa i sve veći gep aktuelne nezaposlenosti od prirodne stope nezaposlenosti. Nedovoljna mobilnost … Pročitaj više

Zarade u Srbiji još uvek ispod pre-kriznog nivoa (The salaries in Serbia is still below pre-crisis levels)

Prosečna realna neto zarada u Srbiji još uvek je ispod pre-kriznog nivoa. Dalje smanjivanje zarada, kao ideja Vlade, ne samo da bi uticalo na pad agregatne tražnje već bi se dodatno smanjilo životni standard građana, koji je ionako niži nego 2007. godine. Prosečne realne neto zarade u Srbiji su već 5 godina ispod pre-kriznog nivoa. … Pročitaj više

Nezaposlenost i siromaštvo (Unemployment and Poverty)

Problem nezaposlenosti tokom 2000-ih prerasta u strukturnu nezaposlenost. Brza privatizacija i traljavi (trogodišnji i petogodišnji) socijalni programi doprineli su gašenju velikog broja radnih mesta. Visoke stope rasta BDP-a u prvoj polovini 2000-ih godina praćene su kontinuiranim rastom stopa nezaposlenosti. Suprotno konvencijalnim politikama! Do krizne 2009. godine blago se smanjuje nezaposlenosti, ali tada sa drastičnim padom … Pročitaj više