Osnovni pokazatelji srpske privrede (Basic indicators of Serbian economy)

Kolektivno nasleđe dovelo je srpsku ekonomiju do problema strukturne nezaposlenosti. Niska privredna aktivnost je uzročnik dugogodišnje visoke nezaposlenosti, što je bilo posebno izraženo tokom krize. Recesioni efekti, obično praćeni niskom inflacijom (a u poodmakloj fazi krize i sa deflacijom), uzrokuju pad potencijalnog autputa i sve veći gep aktuelne nezaposlenosti od prirodne stope nezaposlenosti. Nedovoljna mobilnost … Pročitaj više

Nezaposlenost i siromaštvo (Unemployment and Poverty)

Problem nezaposlenosti tokom 2000-ih prerasta u strukturnu nezaposlenost. Brza privatizacija i traljavi (trogodišnji i petogodišnji) socijalni programi doprineli su gašenju velikog broja radnih mesta. Visoke stope rasta BDP-a u prvoj polovini 2000-ih godina praćene su kontinuiranim rastom stopa nezaposlenosti. Suprotno konvencijalnim politikama! Do krizne 2009. godine blago se smanjuje nezaposlenosti, ali tada sa drastičnim padom … Pročitaj više

Negativan jaz proizvodnje u EU (Negative Output Gap in the EU)

Deflatorni pritisci u EU bili su koncentrisani oko finansijske krize 2008-2009. i naknadne krize državnog duga, jer su pad potražnje i razduživanje banaka izazvali privremene, oštre padove inflacije (negativan HIPC u 2009. godini). Dok je evrozona izbegla održivu, potpunu deflaciju, nekoliko zemalja, posebno u južnoj Evropi, suočilo se sa intenzivnim rizicima od dezinflacije i deflacije … Pročitaj više

Aktuelni pad privrede EU (The Current Economic Downturn in the EU)

U periodu 2000-2013. godina prosečna godišnja stopa rasta BDP-a u Evrozoni iznosila je 1,2%. Ova stopa rasta je dvostruko niža od stopa privrednog rasta razvijenih ekonomija u posleratnom periodu (2,5%). Takav privredni rast nije održiv u dugom roku i vidimo da je u velikoj meri uticao na visoku stopu nezaposlenosti tokom celog perioda. U periodu … Pročitaj više