Nigerija – primer rasta ili ne (Nigeria as example of growth or not)

Visoke stope privrednog rasta (do 7% u prethodnoj deceniji) Nigerija postiže zahvaljujući visokom prilivu deviza od izvoza nafte (15% BDP-a). U nediverzifikovanoj ekonomiji preduzete reforme daju rezultate zahvaljujući podršci stranog kapitala i MMF-a. Da li će beg kapitala odvesti Nigeriju u krizu ili će se vlasti odbraniti blagovremenom diverzifikacijom privrede, ostaje da se vidi! Visok … Pročitaj više

Priliv SDI u jugoistočnoj Evropi (FDI inflow in the SEE)

Iako rezultati poslovanja Svetske banke ukazuju na poboljšanje poslovnog ambijenta regiona jugoistočne Evrope, on nije atraktivan za strane investitore. To pokazuje pad priliva SDI u poslednjim godinama. Sa svetskom ekonomskom krizom usledio je pad priliva SDI u regionu jugoistočne Evrope, koji je kontinuirano nastavljen do 2013. godine, sa prekidom u 2011. godini. U posmatranom periodu, … Pročitaj više

Dug Kine – opasnost po svetsku privredu ili kinesku ekonomiju (China’s debt – a threat to the global economy or the Chinese economy)

Postoje opravdani strahovi da će veliki kineski dug ugroziti svetsku ekonomiju, ali samo kod pristrasnih analitičara koji ne sagledavaju celokupnu kinesku ekonomiju. Tridesetpetogodišnji dvocifreni rast zasnovan na realnom sektoru, rastu izvoza i širokom izvoznom asortimanu, uz strogu kontrolu države omogućio je Kini da ove jeseni prema (MMF) BDP po paritetu kupovne moći (17.632 tril$) prestigne … Pročitaj više

Šta produbljuje svetsku krizu? (What deepening the world crisis?)

Nastavak svetske ekonomske krize i njeno produbljivanje rezultat je smanjenog priliva kapitala kod razvijenih zemalja (a manje njegovog odliva). U pozadini stoji strah od inflacije centralnih banaka, pre nego odsustvo poverenja investitora u državne hartije od vrednosti. Niske kamatne stope u razvijenim zemljama destimulišu investitore. Neatraktivnost državnih hartija od vrednosti doprineo je smanjenom prilivu kapitala. … Pročitaj više

Recepti skandinavskih zemalja za krizu (Nordic countries’ recipes for crisis)

Ekonomski model skandinavskih zemalja odlikuje relativno nizak javni dug, aktivno tržište radne snage, snažne javne finansije i različit odnos nacionalnih valuta prema evru. Ove privrede su izvozno orjentisane, male tržišne ekonomije sa visokim stepenom mobilnosti radne snage, a poznate u svetu po visokom udelu javnog sektora u BDP-u uz zapažen stepen stabilnosti i razvijenosti ekonomija. … Pročitaj više

Negativna spirala i dalje nagriza Evrozonu (Agonija Evrozone 2) – Negative spiral further erodes the Euro Area (Agony of the Euro Area 2)

Negativna spirala (ekonomska stagnacija, niska inflacija i visoka nezaposlenost) i dalje nagriza Evrozonu. Autput Evrozone u drugom kvartalu 2014. godine stagnira. Međugodišnja stopa inflacije u julu 2014. godine je najniža od oktobra 2009. godine. Dug država Evrozone raste od 2011. godine i pored činjenice da se deficit budžeta smanjuje. Stopa nezaposlenosti je uzastopno 38. mesec … Pročitaj više