15. maj 2020. godine
Evropska
komisija uvodi hitan paket mera SURE u cilju zaštite radnih mesta i radnika, ukupne
vrednosti
od 540 milijardi evra. Ovim potezom, pokušavaju se ublažiti rizici od nezaposlenosti
u vanrednim
situacijama (COVID-19). Sporazum je podržan od strane čelnika EU (aktiviranje
sredstava od 1 juna –
Savet će dodeljivati sredstva na predlog Komisije). Ostaje pitanje, da li ova
politička mera ide u pravcu
formiranja „fonda za povećanje produktivnosti rada“ ili će ponovo u prvi plan
isplivati finansijski aspekti i
gubici mereni samo u novcu? Prekid poslovanja brojnih kompanija tokom epidemije, uz
nepovoljan
period za radnike (ograničeno kretanje, zapostavljanje veština radnika, odsustvo
(do)obuke, neaktivnost)
ugroziće produktivnost rada, srednjoročno posmatrano. Profitabilnost poslodavaca
dostići će nivo s
početka godine samo sa rastom produktivnosti rada. Podsticaji za održavanje radnika
u zdravoj fizičkoj i
psihičkoj kondiciji je ključ bržeg oporavka. Ujedno radnici su krajni korisnici i
kupci i čine stub potrošnje!
Porast produktivnosti rada smanjiće jedinične troškove rada i povećati
profitabilnost poslodavaca. Čak, i
pored mera pojedinih država – veštačkog održavanja nivoa zaposlenosti i/ili
ograničenog snižavanja
zarada, a kojima se zapravo prolongiraju negativne posledice pandemije na
poslovanje.
16. novembar 2017. godine
Konačno, tržišni potez kreatora
ekonomskih vlasti u Srbiji!!! Danas je obelodanjeno da će se na finansijskom tržištu
Srbije pojaviti štedne obveznice – novi finansijski instrument koji će omogućiti
širokim narodnim masama (punoletni rezidenti) da štede s manjim rizikom i trenutno
višim prinosom (zbog niskih bankarskih kamata na štednju). Minimalni ulozi su 2.000
dinara za dinarske štedne obveznice i 100 evra za devizne štedne obveznice, s tim da
je ograničena kupovina po jednoj emisiji (5000 dinarskih i 500 deviznih). Dobra
prilika da se građani okrenu državnim hartijama od vrednosti i sami pokrivaju
deficit budžeta, što će s druge strane biti korisno i za ekonomiju jer će prinos od
obveznica građani sigurno prelivati u potrošnju (što do sada nije bio slučaj kada su
državnim papirima trgovale isključivo banke). Najavljeno je da će se prodaja vršiti
preko Poštanske štedionice, kao i da će kupci biti oslobođeni svih naknada prilikom
upisa, uplate, otvaranja vlasničkog računa finansijskih instrumenata, isplate kupona
i glavnice po osnovu štednih obveznica. Pristupni period za kupovinu štednih
obveznica počinje 20. novembra 2017. godine i traje do 11. decembra 2017. godine,
dok se podela štednih obveznica vrši po načelu prioriteta – ko se prvi prijavi za
kupovinu. Planirani datum emitovanja štednih obveznica je 27. decembar 2017. godine,
po kuponskim stopama (dvogodišnje 4% na dinarske, 1% na evro; trogodišnje 4,5% na
dinarske, 1,75% na evro; petogodišnje 5,25% na dinarske, 2,5% na evro;
desetogodišnje od 6,25% na dinarske, 4% na evro). Postojaće mogućnost prevremene
naplate obveznice (pre roka dospeća), ali uz određenu naknadu i tek nakon određenog
broja meseci (ne u svakom trenutku). Za sada je izostala mogućnost trgovanja ovim
obveznicama na sekundarnom tržištu.
11. novembar 2017. godine
TTP nastavlja misiju bez
SAD. Na samitu APEC-a u Vijetnamu odlučeno da se nastavi sa formiranjem zajedničke
vizije za unapređenje uloge APEC-a. Ideja je da APEC može promovisati uravnotežen,
inkluzivan, održiv, inovativan i siguran rast i zaposlenost; stvoriti nove pokretače
regionalne ekonomske integracije; jačanje kapaciteta i inovacija mikro, malih i
srednjih preduzeća; i poboljšati bezbednost hrane i održivu poljoprivredu kao
odgovor na klimatske promene. SAD se povukle i ostalo je 11 država članica
(Australija, Brunei, Vijetnam, Kanada, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru,
Singapur, Čile i Japan) koje rade na pronalaženju novih pokretača rasta, trgovine,
investicija, povezivanja, koje iznalaze načine kako bi obezbedili ravnomernu
distribuciju prednosti globalizacije i ekonomske integracije.
14. decembar 2016. godine
FED
povećali kamatnu stopu na 0,75% (za 0,25 procentnih poena), što je tek prvo
povećanje u ovoj godini i drugo povećanje u poslednjih deset godina, uz izražena
očekivanja da će u 2017. godini biti tri povećanja. Na ovakvu odluku, kako se navodi
se u saopštenju, oticali su performanse ekonomije – povećanje broja novih radnih
mesta, smanjenje nezaposlenosti i trend rasta cena (prema targetiranih 2%), porast
potrošnje domaćinstva, blagi rast zarada. Svi su izgledi da će kamatna stopa još
duži period vremena ostati na niskom nivou, jer su ekonomski izgledi neizvesni.
Monetarne vlasti će nastaviti sa labavom monetarnom politikom do normalizacije
kamatnih stopa.