Iako nova metodologija obračuna potrošačke korpe podrazumeva tročlano domaćinstvo, prosečna potrošačka korpa je i dalje iznad prosečne neto zarade u Srbiji. U aprilu mesecu tekuće godine za prosečnu potrošačku korpu bilo je potrebno izdvojiti 70.668,55 dinara, dok je prosečna neto zarada iznosila 49.117 dinara. Drugim rečima, za Prosečnu potrošačku korpu potrebne su 1,44 prosečne neto zarade. Manje od jedne zarade bilo je dovoljno za mininalnu potrošačku korpu koja je iznosila 36.637,79 dinara.
Kupovna moć stanovništva se obračunava po zvaničnoj metodologiji preko potrošačke korpe. Prema važećoj metodologiji i preporukama EUROSTAT-а, ILO-а (International Labour Organization) i UN-а, a na osnovu Ankete o potrošnji domaćinstva kreira se i struktura potrošnje u Srbiji. Ostaje pitanje da li sadržina potrošačke korpe odražava stvarne potrebe stanovništva i njihove navike. Sklonost ka porošnji prosečnog građanina Srbije ne oslikava se u proizvodima i uslugama obuhvaćenim potrošačkom korpom. Prosečan građanin ima šire i zahtevnije potrošačke navike od proizvoda i usluga korpom predvidjenih, u pogledu većih količina, boljeg kvaliteta, skupljih proizvoda, broja proizvoda i usluga.
U strukturi prosečne potrošačke korpe dominiraju stavke Hrana i bezalkoholna pića sa 38,44% (u mininmalnoj potrošačkoj korpi sa 44,91%) i Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva sa 20,01% (u mininmalnoj potrošačkoj korpi sa 19,42%). Iza su Alkoholna pića i duvan sa 8,52% i 7,82%, respektivno i Transport sa 7,93% i 6,18%, respektivno. Poražavajuće nizak je udeo Obrazovanje 0,67% odnosno 0,34%, respektivno.
Ako tročlana porodica u Srbiji ima jednog zaposlenog člana, sa prosečnom neto zaradom, biće u mogućnosti da priušte samo Minimalnu potrošačku korpu, tj. 2.280 kalorija za život i 193 proizvoda neophodnih za fiziološko preživljavanje, uz resto crkavicu od skoro 12.400 dinara (da priušte sebi bar neko zadovoljstvo). Pri tome, tročlano domaćinostvo za mesec (30) dana iz potrošačke korpe bi pojelo 26,4kg hleba, 13kg krompira, pola kilograma bureka, 1 kg pirinča, 800g spanaća, pola kilograma limuna, 1,5kg banana,100g suvih šljiva, 700g junetine, 4,5kg piletine, 1,1kg ribe, 300g kajmaka, 63 jaja, 200g meda, 200g mlečne čokolade; popiće 16,5l mleka, 6,5l jogurta, 1 kg kafe, 7l vode i 11l soka. Uz to, za obrazovanje je izdvojeno 475,64 dinara, za odeću i obuću 3.111,01 dinara, dok za rekreaciju i kulturu celih 3.555,76 dinara mesečno.
Posmatrano po gradovima u Srbiji (april 2018) skuplje potrošačke korpe od proseka Srbije su u Novom Sadu (78.334 dinara), Zrenjaninu (78.298 dinara), Pančevu (77.048 dinara), Subotici (75.442 dinara), Beogradu (74.317 dinara) i Sremskoj Mitrovici (73.380 dinara). S druge strane, samo su tri grada u Srbiji koji beleže zarade iznad prosečne neto zarade u Srbiji: Beograd (59.796 dinara), Novi Sad (53.218 dinara) i Pančevo (51.054 dinara). Najniža prosečna neto zarada je u Leskovcu i iznosi svega 39.614 dinara dovoljno za Minimalnu potrošaku korpu (32.186 dinara), ali ne i Prosečnu potrošačku korpu (62.011). Sa svojom zaradom leskovčanin ne bi mogao sebi da priušti ni Mininmalnu potrošačku korpu u Beogradu od 43.001 dinara, koja je ujedno najskuplja u Srbiji.
Manjkavosti načina obračuna potrošačke korpe kod nas:
- ista struktura potrošačke korpe godinama (u Velikoj Britaniji se menja svake godine u proleće i prilagođava potrebama i navikama potrošača),
- koriste se cene na malo (ne odražavaju stvarno kretanje cena, poput potrošačkih cena ili BDP deflatora),
- nesrazmerna je količina roba i usluga sa smanjenjem broja članova domaćinstva (npr. raniji obračuni potrošačke korpe za četvrorčlano domaćinstvo obračunavali su na mesečnom nivou 1 kg limuna (98 dinara), za tročlano je to sada 0,5kg limuna (oko 80 dinara); ili banana 2,5kg (270 dinara) naspram sadašnjih 1,5kg (215 dinara) – pri čemu je neznatna razlika u cenama; ili meda 1kg po ceni od 400 dinara naspram 200g po ceni od 830 dinara – da li se kod ove stavke štedelo na vrednosti ili količini? kod mesa i prerađevina količina je veća iako je jedan član domaćinstva manje, pri čemu je količina svinjskog mesa udvosturčena a pilećeg povećana za pola kilograma).
Ovom korpom su izostavljeni brojni proizvodi i usluge koji se nalaze u korpi građana kada svakodnevno ulaze u prodavnice. Kod takvih proizvoda promene cena su izraženije. Recimo, kocka kvasca od 16 dinara zabeleži rast tokom proleća na 19 dinara, što i nije velika razlika – celih 3 dinara, samo što je to rast cene od 18,75%. Slično, može da se postavi pitanje strukture usluga kod pozicije Stanovanje, voda, struja, gas i druga goriva – da li su uključen nove stavke i nameti. Svakako bi uzimanjem u obzir dodatnih stavki, kao i izmena strukture proizvoda i usluga ununtar potoršačke korpe, i njena vrednost bila veća, i još neodstižnija proslečnom građaninu Srbije.
Očigledno je da smo došli u situaciju da se kupovna moć stanivnika u Srbiji svodi na proseke i brojeve!
Izvor: Ministarstvo trgovine, trgovine i telekomunikacija
Although the new methodology for calculating the consumer basket assumes a three-member household, the average consumer basket still exceeds the average net wage in Serbia. In April of the current year, the average consumer basket amounted to 70,668.55 RSD, while the average net wage stood at 49,117 RSD. In other words, 1.44 average net wages are required to cover the average consumer basket. Less than one wage was sufficient to cover the minimum consumer basket, which amounted to 36,637.79 RSD.
Purchasing power is officially calculated through the consumer basket methodology. According to the current methodology and recommendations of Eurostat, International Labour Organization, and the United Nations, the structure of consumption in Serbia is created on the basis of the Household Budget Survey. However, the question remains whether the content of the consumer basket reflects the real needs and habits of the population. The consumption preferences of the average Serbian citizen are broader and more demanding than the products and services included in the basket, both in terms of quantity and quality, as well as price range and diversity.
Within the structure of the average consumer basket, Food and non-alcoholic beverages account for 38.44% (44.91% in the minimum basket), followed by Housing, water, electricity, gas and other fuels at 20.01% (19.42% in the minimum basket). Alcoholic beverages and tobacco account for 8.52% (7.82% in the minimum basket), while Transport represents 7.93% (6.18% in the minimum basket). The share allocated to Education is strikingly low – 0.67% (0.34% in the minimum basket).
If a three-member household in Serbia has only one employed member earning the average net wage, it can afford only the minimum consumer basket – 2,280 calories necessary for survival and 193 essential products – leaving around 12,400 RSD for any additional expenses. Monthly allocations for education, clothing and footwear, and recreation and culture remain modest.
Observed by cities (April 2018), consumer baskets more expensive than the national average were recorded in Novi Sad, Zrenjanin, Pančevo, Subotica, Belgrade, and Sremska Mitrovica. Only three cities had wages above the national average: Belgrade, Novi Sad, and Pančevo. The lowest average net wage was recorded in Leskovac, sufficient only for the minimum basket but not for the average basket. Notably, even the minimum basket in Belgrade exceeds what a worker in Leskovac can afford.
Shortcomings of the consumer basket calculation methodology in Serbia include:
- An unchanged basket structure for years (unlike in the UK, where it is revised annually),
- Use of retail prices that do not fully reflect actual price movements (e.g., CPI or GDP deflator),
- Disproportionate adjustment of quantities relative to household size,
- Exclusion of numerous goods and services commonly purchased by households,
- Insufficient reflection of price changes in everyday goods and services.
It is evident that purchasing power in Serbia has been reduced to averages and statistics rather than reflecting real living standards.
Source: Ministry of Trade, Tourism and Telecommunications