U periodu 2001-2013. godina kontinuiran rast spoljnotrgovinske aktivnosti srpske privrede bio je praćen rastućim deficitom trgovinskog bilansa. Spoljnotrgovinska aktivnost srpske privrede povećana je nominalno za gotovo 30 milijardi USD, sa skoro 6 milijardi USD u 2001. godini na preko 35 milijardi USD u 2013. godini. Brži rast uvoza od rasta izvoza početkom posmatranog perioda, kao posledica brze liberalizacije, uticao je na produbljivanje deficita i nizak stepen pokrivenosti uvoza izvozom. Sa svetskom krizom, i bržim padom uvoza (-34%) od izvoza (-24%), smanjuje se deficit robne razmene i počinje da se povećava stepen pokrivenosti uvoza izvozom.
Ukupan izvoz srpske privrede povećan je u 2013. godini u odnosu na 2001. godinu 8,5 puta, a uvoz za 4,8 puta, dok je deficit zabeležio rast od 133,4%. Ukupan deficit u periodu 2001-2013 iznosio je gotovo 90 milijardi USD, dostigavši najviši nivo u 2008. godini od 13,1 milijarde USD.
Izvoz beleži kontinuirani međugodišnji rast u posmatranom periodu, osim u 2009. i 2012. godini, dok je uvoz rastao i to brže od izvoza, osim 2005. godine (uvoz je i opadao brže od uvoza u 2009. i 2012. godini). Najveći rast izvoza imali smo 2006. godine od 44%, a rast uvoza 2007. godine od 43,4%.
Pokrivenost uvoza izvozom – važan pokazatelj konkurentnosti privrede – u Srbiji pokazuje da se sa otvaranjem privrede i liberalizacijom spoljnotrgovinske razmene srpska privreda suočavala sa kontinuiranim smanjenjem stepena pokrivenosti uvoza izvozom od 2000. godine. Najniži stepen pokrivenosti ostvaren je u 2004. godini od svega 32,8%, što pokazuje da su izvozni prihodi pokrivali svega jednu trećinu plaćanja po osnovu robnog uvoza. Konkurentnost privrede je poboljšana tek sa svetskom ekonomskm krizom, od 2009. godine, kada stepen pokrivenosti uvoza izvozom prevazilazi 50%. Najveći stepen pokrivenosti imamo 2013. godine kada je dostigla čitavih 71,1%, zahvaljujući visokom rastu izvoza od 30,1% i nižem rastu uvoza od 8,5%.
Sektorska analiza pokazuje da je u odnosu na 2001. godinu sektorska konkurentnost značajno promenjena u 2013. godini. Dok su u 2001. godini tri sektora imala stepen pokrivenosti iznad 100%, dva sektora u intervalu od 50% do 100%, a ostali ispod 50%, dotle su u 2013. godini pet sektora imala stepen pokrivenosti iznad 100%, dva sektora u intervalu od 50% do 100%, dok su ostali sektori bili ispod 50%. Tokom posmatranog perioda sektor 0 i sektor 4 ističu se najvišim stepenima pokrivenosti uvoza izvozom (u svim godinama iznad 100%). Sektor 1 povećava značajno stepen pokrivenosti od 2007. godine (uz tendenciju pada u narednim godinama ali uvek iznad 100%). Slično je sa sektorom 8 od 2009. godine. Po prvi put u 2013. godini i sektor 2 prelazi stepen pokrivnenosti uvoza izvozom od 100%.
U svim sektorima prerađivačke industrije stepen pokrivenosti uvoza izvozom je nezadovoljavajući u posmatranom periodu. Jedino sektor 8 poslednjih godina ostvaruje stepen pokrivenosti iznad 100%. U sektoru 6 i sektoru 7 stepen pokrivenosti je u intervalu od 50% do 100%, dok je u sektoru 5 ispod 50%. Najviše zabrinjava nizak stepen pokrivenosti sedmog (najsofisticiranijeg) sektora i ujedno niska konkukrentnosti sektora 7, što je posledica upotrebe zastarele tehnologije i opreme, kao i odsustva novih tehničko tehnoloških rešenja. Ipak, sektor 7 pokazuje značajan rast pokrivenosti u 2013. godini od 80%, što je više za skoro 70 procentnih poena nego 2004. godine, kada je bio najniži, ili za 53 procentna poena u odnosu na 2001. godinu.
During the period 2001-2013, the continuous growth of Serbia’s foreign trade activity was accompanied by a widening trade balance deficit. The foreign trade activity of the Serbian economy increased nominally by nearly USD 30 billion, from almost USD 6 billion in 2001 to over USD 35 billion in 2013. Faster growth of imports compared to exports at the beginning of the observed period, as a consequence of rapid trade liberalization, contributed to a deepening trade deficit and a low level of import coverage by exports. With the onset of the global economic crisis, and a sharper decline in imports (-34%) than in exports (-24%), the merchandise trade deficit narrowed, and the import coverage ratio began to improve.
An analysis at the level of product groups based on the United Nations Standard International Trade Classification (SITC, Rev. 4) shows that, in the observed period, exports of the 50 product groups with the highest percentage shares in Serbian exports exhibit a high degree of concentration (over 70%). At the same time, the top ten product groups accounted for between 29% and 38% of total exports in the observed years.
Within the 50 product groups with the largest shares in Serbian exports over the thirteen-year period, the most represented were product groups from Sector 6: Manufactured goods classified chiefly by material (sections Non-ferrous metals and Rubber manufactures); Sector 0: Food and live animals (section Vegetables and fruit); and Sector 8: Miscellaneous manufactured articles (sections Footwear and Miscellaneous manufactured articles, not elsewhere specified). The export structure was dominated by product groups belonging to manufacturing industries – 38 product groups in 2001 – while their representation declined to 31 product groups in 2013.
Among the top ten product groups on the export side throughout all observed years were: Flat-rolled products, not plated; Copper; Tyres for motor vehicles and similar products; and Prepared fruit and fruit products (excluding juices), followed by Footwear and Articles of plastics, n.e.s.
Overall, the Serbian economy is characterized by a resource-intensive and low-technology-intensive export structure. The export composition consists predominantly of traditional product groups, marked by a low level of specialization and an almost unchanged competitive position throughout the observed period.